Porez na nekretnine

U Studenom 2016, Vlada je usvojila Prijedlog Zakona o Lokalnim Porezima. U tome prijedlogu se uvodi porez na nekretnine. Porez za koji Vlada tvrdi da neće biti dodatno porezno opterećenje za građane.

Dok Vlada u javnosti priča jedno, nešto sasvim drugo se može iščitati iz dokumenta. Naime u vladinom prijedlogu se očekuje dodatni prihod od 450 milijuna kuna od poreza na nekretnine. Nedavno je Udruga Gradova iznijela da lokalna uprava očekuje dodatne prihode od 300 milijuna kuna, tu brojku je potvrdio i ministar graditeljstva.

Interesantno kako Vlada i lokalna uprava očekuju povećane prihode, ali isto ne očekuju da će građani više plaćati. Nije baš jasno kako je to moguće. Da se stavi brojka od 300 milijuna u kontekst, danas su prihodi od komunalne oko 2.1 milijarde kuna, dakle 300 milijuna kuna je povećanje od oko 15%. Dosta veliko povećanje koje će osjetiti većina građana.

Interesantno je da je 300 milijuna kuna dodatnih poreznih prihoda godišnje je vrlo slična povećanom trošku za plaće zaposlenih u javnom sektoru.

table real estate tax

Iz gornje tablice jasno je vidljivo da je 2016 godine javni sektor zaposlio dodatnih 3,170 osoba. Prosječne bruto mjesečne plače u javnom sektoru variraju vezano o polovima. Ako uzmemo da je prosječna mjesečna bruto plača u javnom sektoru oko 8,500 kuna; vidimo da novo zapošljavanje košta oko 300 milijuna kuna godišnje. Još ako dodamo glavne argumente ministra – porez ide u generalnu blagajnu i može se nenamjenski trošiti (dakle može se trošiti na plače); teško je ne povući paralelu između poreza i novog zapošljavanja.

Prijašnja iskustva s porezima u Hrvatskoj su bila jako porazna za građane. Uslijed krize PDV se povisio s 22% na 23%; da bi na kraju završio gdje je i danas na 25%. Iskustva s porezom na nekretnine bi mogla biti slična, naime porez je vezan za tržišnu vrijednost nekretnine i stanje nekretnine. Vlada nije objasnila kako bi se kompenziralo smanjenje poreznih prihoda uslijed pada vrijednosti nekretnina, naime u jeku krize tržišne vrijednosti nekretnina su znatno pale i još se nisu vratile na vrijednosti iz 2008. Dakle logično bi bilo da bi se onda i rashodovna strana trebala vezati na prihode od poreza, međutim državni rashodi još nikada u povijesti nisu bili znatno smanjeni, već se manjak prihoda podmirivao povećanjem poreza i zaduživanjem. Sadašnja komunalna naknada nema taj problem, prihodi su uvijek konstantni i vezani su za namjensku potrošnju koja može varirati (odgađanje održavanja, ukidanje novih projekata, itd.). Dali je teško za predvidjeti kako neka buduća vlada argumentira da porez na nekretnine treba povećati zato što su pali prihodi? Uslijed pada prihoda lagano se može naslutiti kako bi lokalne vlasti prijetile zatvaranjem vrtića, ukidanjem socijalne pomoći, itd. To su 2015 bili glavni razlozi lokalne uprave protiv smanjenja poreza na dohodak.

Nije tajna da Hrvatska ima preveliku birokraciju. Državni aparat se nije restrukturirao, već je ostao trom i neefikasan. Dodatna zapošljavanja ne idu u prilog rješavanju problema već idu u skroz suprotnome smjeru. Baš zato uvoženje porezna na nekretnine izgleda nešto slično kao da se alkoholičara pošalje na liječenje u gostionicu.

Advertisements